Analiza koja je pred vama nastala je analizom podataka Baze podataka o javnim konkursima koju je razvila organizacija BIRN Srbija, u partnerstvu sa Građanskim inicijativama i timom istraživača iz 16 lokalnih organizacija civilnog društva. Baza omogućava praćenje potrošnje budžetskog novca u sektorima medija i javnog informisanja, kulture i umetnosti, organizacija civilnog društva i omladine na svim nivoima vlasti u Srbiji u periodu od 2019 do 2024. godine, a za dalju analizu izdvojili smo sve projekte koji se odnose na unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.

Podaci koje analiziramo sadrže naziv javnog konkursa, godinu raspisavanja konkursa, organ tj. mesto koje je raspisalo konkurs, sektor konkursa, naziv projekta, dobitnika sredstava, tip organizacije kome su odobrena sredstva, njen matični broj i konačno ukupno dodeljena sredstva po pojedinačnom projektu.

U interaktivnoj tabeli možete pregledati sve relavatne projekte i filtrirati ih po vašim zahtevima.

Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama (“Sl. list SCG”, br. 6/2003) ističe da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava, individualnih i kolektivnih, ne može smanjivati. Kako bismo sagledali dostignut nivo potrošnje budžetskih sredstava po javnim konkursima za osobe sa invaliditetom preduzeli smo ovu analizu kako bi utvrdili ukupna sredstva odobrena za projekte unapređenja položaja osoba sa invaliditetom i uporedili ih sa ukupnim budžetskim sredstvima dodeljivanim na javnim konkursima u periodu od 2019. do 2023. godine.

U posmatranom periodu ukupna suma budžetskih sredstava odobrena svim projektima podržanih na nekom od javnih konkursa bila je: 29,195,795,184 dinara, dok je u istom tom periodu ukupna suma projekata odobrenih unapređenju položaja osoba sa invaliditetom bila 840,072,098 dinara.

Pogledajmo sada sumu odobrenih projekatima po godinama:

Istražili smo korelacioni koeficijent između ukupne sume odobrene svim projektima i ukupne sume odobrene projekatima OSI. Korelacioni koeficijent nije blizu 1 (u ovom slučaju 0.578) što znači da postoji umerena pozitivna korelacija. Tj. da, kako se povećava ukupna suma odobrena svim projektima, obično se povećava i suma odobrena projektima OSI, ali ne savršeno. Međutim, korelacija nije statistički značajna, što znači da treba biti oprezan pri donošenju zaključaka na osnovu ove korelacije.


BROJ PROJEKATA

U posmatranom periodu ukupan broj svih projekata podržanih na nekom od javnih konkursa bio je: 64,257, dok je u istom tom periodu ukupan broj projekata namenjenih unapređenju položaja osoba sa invaliditetom bio 1,123.

Pogledajmo sada broj projekata po godinama.

Nešto drugačije od korelacionog koeficijenta između ukupne odobrene sume svih projekata i ukupne sume projekata OSI, korelacioni koeficijent između ukupnog broja svih projekata i ukupnog broja projekatima OSI je blizu 1 (u ovom slučaju 0.876) što znači da postoji snažna pozitivna veza između ukupnog broja projekata i broja projekata OSI. To implicira da, kako se povećava ukupan broj projekata, povećava se i broj projekata OSI. Statistička značajnost: p-vrednost od 0.05092 je veoma blizu uobičajenog praga za statističku značajnost (0.05). Iako je malo iznad ovog praga, može se smatrati marginalno značajnim. To znači da postoji oko 5.092% šanse da je uočena korelacija rezultat slučajnosti, što je relativno mala verovatnoća. P-vrednost (p-value = 0.05092) blizu praga za statističku značajnost dodatno sugeriše da je ova veza verovatno stvarna, ali bi bilo korisno dalje istražiti ovu korelaciju za bolje razumevanje svih faktora koji na nju utiču.


PROSEČNA SUMA PO PROJEKTU

U posmatranom periodu prosečna vrednost svih projekata podržanih na nekom od javnih konkursa bila je: 453,947 dinara, dok je u istom tom periodu prosečna vrednost projekata namenjenih unapređenju položaja osoba sa invaliditetom bila 730,229 dinara.

Pogledajmo sada broj projekata po godinama.

Korelacioni koeficijent od 0,118 ukazuje na vrlo slab odnos između prosečne vrednosti svih projekata i prosečne vrednosti projekata namenjenih OSI. Visoka p-vrednost (0,849) sugeriše da ova slabost u korelaciji nije statistički značajna. Drugim rečima, podaci ne pružaju dovoljno dokaza da postoji značajna povezanost između prosečne vrednosti svih projekata i prosečne vrednosti projekata OSI. Ovi rezultati sugerišu da se prosečne vrednosti ovih dveju vrsta projekata ponašaju nezavisno jedna od druge u posmatranom periodu. Iako projekti OSI imaju višu prosečnu vrednost, ova veća prosečna vrednost ne utiče značajno na prosečnu vrednost svih projekata, što je potvrđeno vrlo slabom i statistički nevažnom korelacijom.


KORISNICI ODOBRENIH SREDSTAVA (2019-2023)

Ukupno 567 različitih korisnika dobilo je jedan ili više grantova na javnim konkursima organizovanim u Srbiji u periodu od 2019. do 2023. godine

Analiza prosečnih vrednosti projekata namenjenih unapređenju položaja osoba sa invaliditetom ukazuje da 25 odsto projekata ima prosečnu vrednost manju od 120,000 dinara. Te, da polovina projekata (medijana 250,000) ima prosečnu vrednost manju od 250,000 dinara a druga polovina veću. Ali i da 75 odsto projekata ima prosečnu vrednost manju od 513,233 dinara. Prosečna vrednost svih projekata je 649,466.6, a to je značajno više od medijane, pa možemo reći da su pojedini projekti sa veoma visokim vrednostima povukli prosek naviše. Visoka standardna devijacija (SD: 1,235,381) ukazuje na veliku varijabilnost u prosečnim vrednostima projekata, što znači da postoji značajna razlika između vrednosti projekata. S obzirom da je prosek (Mean) znatno veći od medijane (Median), raspodela prosečnih vrednosti po projektu je asimetrična (desno nagnuta), sa nekoliko projekata koji imaju ekstremno visoke vrednosti.